karlmarx fridrihengelsNeobično je to. Rimokatolici, od Marije Terezije do Pavelića, protestanti, poput Hegela, komunistički ideolozi, poput Marksa i Engelsa, Srbe uvek vide kao strano telo EvropeNeobično je to. Rimokatolici, od Marije Terezije do Pavelića, protestanti, poput Hegela, komunistički ideolozi, poput Marksa i Engelsa, Srbe uvek vide kao strano telo Evrope

U svojoj novoj knjizi „Moć i beščašće“ pripovedač i esejista iz Gornjeg Milanovca, Miladin Ćosović, zapaža: „Engels je, podstaknut visokim mišljenjem Getea, Hajnea i Herdera o srpskoj narodnoj poeziji, počeo da uči srpski jezik, ali nije oduševljen – u svemu vidi „produženu rusku ruku i ništa više”. Engels je dobro poznavao srpsku istoriju, znao je za srpsku srednjovjekovnu državu, znao je za sve borbe Srba za slobodu od otomanskog zla, a ipak i on i Marks podlegli su nekakvim svojim krutim etno-sociološkim šemama o narodima u Evropi. Svrstavali su ih u dvije grupe: u prvoj su veliki kulturni narodi nosioci istorijskog, civilizacijskog i privrednog napretka (u kojima će po njihovom „naučnom” proročanstvu najprije doći do revolucionarnih promjena, u njima je proleterijat najmasovniji), dakle, keltsko-romansko-germanski narodi zapadne Evrope (Englezi, Francuzi, Nijemci), a od Slovena jedino Poljaci; drugu grupu čine, kako piše Miladinović, manje više „varvarski otpaci naroda”, a to su Geli u Škotskoj, Bretonci u Francuskoj, Baski u Španiji, Rumuni, Grci, svi Južni Sloveni, čak i Rusi. Oba ova nadmjena revolucionarna teoretičara bila su odbojno raspoložena prema Srbima i njihovoj borbi za oslobođenje. Marks je Srbe ubrajao u male „zakržljale, nužno kontrarevolucionarne narode bez istorije i istorijske svijesti, čija je jedina sudbina da nestanu u oluji svetske revolucije”. Engels je s oduševljenjem prihvatio vijest da su Srbi poraženi u ratu sa Turskom 1878. godine. Pisao je: „Srpska oslobodilačka vojska mora da živi na svoj vlastiti račun i posle razmetljive ofanzive, a da nije nigde ozbiljno tučena, najprije u svoju hajdučku jazbinu.” Kao što se vidi, dogmate Marks i Engels omalovažavali su male narode, odricali im pravo na borbu za oslobođenje, na samostalnu državu, proricali im nestajanje sa istorijske scene.“

 

Naravno, ovo nije originalan izum Marksa i Engelsa, nego se oni, suštinski, naslanjaju na svog učitelja Hegela, koji, u svojoj „Filosofiji istorije“, kaže: „U Moldaviji, Vlaškoj i severnoj Grčkoj su Bugari, Srbi i Albanci isto azijskog porekla, pod udarima i protivudarima naroda ostali su ovde kao slomljeni varvarski ostaci. Ovi narodi su doduše stvorili kraljevstva i prošli srčane borbe s različitim narodima; katkada su kao prethodnice, kao posrednik, stupali u borbu hrišćanske Evrope i nehrišćanske Azije, Poljaci su čak oslobodili opsednuti Beč od Turaka, a jedan deo Slovena bio je pridobijen za zapadni um. Uprkos tome, cela ta masa ostaje isključena iz naših razmatranja, jer do sada nije nastupila kao samostalan momenat u nizu oblika uma u svetu. Da li će se to dogoditi u budućnosti, to se nas ovde ne tiče, pošto u povesti imamo posla sa prošlošću.“Naravno, ovo nije originalan izum Marksa i Engelsa, nego se oni, suštinski, naslanjaju na svog učitelja Hegela, koji, u svojoj „Filosofiji istorije“, kaže: „U Moldaviji, Vlaškoj i severnoj Grčkoj su Bugari, Srbi i Albanci isto azijskog porekla, pod udarima i protivudarima naroda ostali su ovde kao slomljeni varvarski ostaci. Ovi narodi su doduše stvorili kraljevstva i prošli srčane borbe s različitim narodima; katkada su kao prethodnice, kao posrednik, stupali u borbu hrišćanske Evrope i nehrišćanske Azije, Poljaci su čak oslobodili opsednuti Beč od Turaka, a jedan deo Slovena bio je pridobijen za zapadni um. Uprkos tome, cela ta masa ostaje isključena iz naših razmatranja, jer do sada nije nastupila kao samostalan momenat u nizu oblika uma u svetu. Da li će se to dogoditi u budućnosti, to se nas ovde ne tiče, pošto u povesti imamo posla sa prošlošću.“


Marks i Engels


Srđan Damnjanović o Hegelovom ponižavanju Slovena kaže: „Sloveni su uopšte ratarski i nereformisani narod, nesposoban da prihvati modernu ideju slobode. Istorijski udes Srba leži i u njihovom pripadanju vizantijskom duhu, koji je duh ropstva i nasilja, bigotizma i zverstava i kao takav predstavlja oličenje svih strahota nemodernog duha. Po Hegelu, Srbi spadaju u „masu“ nepovesnih naroda, suštinski nesposobnih da pruže svoj doprinos u razvoju ideje slobode, koju bi svojom delatnošću ozbiljili u svetu i tako sebi obezbedili mesto u povesti.“
Šta je uzrok?
Mržnja protiv Vizantije, koja je zapadnjacima uvek bila kost u grlu, jer su tvrdili da je država s visokom kulturom koja je trajala preko hiljadu godina bila leglo tiranije i varvarstva, prenela se na zemlje „vizantijskog komonvelta“, među kojima su i Rusija i Srbija. I uvek je Zapad, rimokatolički i protestantski, osećao nelagodu zbog prisustva „bizantinaca“ na svojoj teritoriji. Ćosović, u svom dnevniku pisanom pod bombama, kaže: „Svetovni i religiozni status Srba Prečana pogoršavao se, i od 1751. do 1753. godine krenuo je veliki talas iseljavanja Srba u Rusiju. Carica Marija Terezija iskazivala je prema Srbima dvosmislen stav; u jednom njenom dopisu pisalo je pored ostalog „da je njezina želja, da se zaslužene srpske privilegije čvrsto drže i čvrsto poštuju, ali, da im se veće pravice ne daju, nego što su ih već dobili i koje su provedene jer koliko je ovaj narod hrabar i dobar, toliko je i vrlo lukav, te nažalost sve više ište za sebe”. O stavu ove carice J. Radonić u knjizi „Rimska kurija…” piše: „Neiskrena i podmukla, kraljica pokazivala se prema Srbima kao velik njihov prijatelj, ali u dubini duše ležala je strahovita mržnja na ove, prema njezinom mišljenju, varvarske šizmatike. Jula 26. 1776. godine pisala je ona Piju VI kako se svom snagom trudi da sprovede uniju među Srbima.”
Pavelić je pravoslavne Srbe u Hrvatskoj smatrao za strano, antikatoličko telo, koje treba ukloniti iz narodnog organizma. NDH je doživljavao kao predstražu rimokatoličke Evrope, koja brani istu od „varvarskog Bizanta“, to jest Balkana. Pre no što je stigao u Zagreb, papa Benedikt se sećao hrvatskih kardinala Šečera, Kuharića i Bozanića, koji su mu stalno govorili da Hrvatska nije Balkan, nego Srednja Evropa. I ustaše su Hrvatsku izdvajali iz oblasti Balkana: u intervjuu španskom fašističkom listu „Arriba“ datom 26. maja 1943, Pavelić kaže: „Balkanski je duh imao ekspanzivnu moć koja je uspjela da prodre do granice Beča. Austro-Ugarska je imala snage da goni taj duh ka Jugoistoku, gdje više nije predstavljao nikakvu opasnost. Dužnost je Hrvatske da nastavi sa ovim pritiskom na balkanske običaje dok ih ne svede u njihove prave granice“. A ustaški ideolog, svećenik dr Ivo Guberina, usred rata ponavlja poglavnikove ideje: „Uništen je bizantsko-pravoslavni pritisak na Hrvatsku i stvorena je mogućnost da Hrvatska zaigra ulogu predziđa Europe.

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA JE JEDINA DRŽAVA SA KATOLIČKOM VEĆINOM NA BALKANU. JEDINA VRATA KATOLICIZMA NA BALKANU.

Ne samo to. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA JE DANAS NAJJAČI BEDEM SREDNJE EUROPE“.
Neobično je to. Rimokatolici, od Marije Terezije do Pavelića, protestanti, poput Hegela, komunistički ideolozi, poput Marksa i Engelsa, Srbe uvek vide kao strano telo Evrope.

Zato je naša sudbina da ostajemo sami. Ćosović se našem samotništvu čudi i teško mu je zbog njega upravo 1999: „Ovo je, čini mi se, sedmi putu dvadesetom vijeku da nas tuđini bombarduju: činili su to Austrougarska u Prvom svjetskom ratu, Hitler i Musolini, zatim nekoliko puta naši ratni saveznici. Danas nas bombarduju obje strane: zemlje čiji smo bili saveznici ili protivnici u dva svjetska rata. Ne bombarduje nas Rusija, ali nas je izdala. Jevrej Kozirjev, koji je u dilu sa američkim jevrejskim lobijem, diktira politiku Rusije prema Srbima. Danas nemamo saveznika, danas smo ojađeno sami. Šta u ovom ratu brane Srbi i Crnogorci? Otadžbinu, suverenitet, dostojanstvo, slobodu? Fino zvuče te riječi, pune su značenja, ali gube smisao ako je ta borba unaprijed izgubljena, ako su žrtve uzaludne. Otadžbina je geografski pojam i nije iznad naroda, životi naroda su važniji jer nas je malo, šačica. Odumiranjem nas nestaje. Zar i da u unaprijed izgubljenom ratu zaludno ginemo? Jutros je granulo sunce, nebeska modrina beskrajna. Bog se smiješi napaćenom srpskom narodu. Više bih volio da su Srbi srećni pa makar takvi Bogu ne bili interesantni. A možda bi Bogu srećni Srbi bili miliji?“

Bili bismo srećni da možemo da živimo u miru. Ali, ne da nam se. Naši neprijatelji nas mrze bez obzira na servilnost domaćih „elita“. Čak i kad bismo se svi odrekli sebe, ne bi nas prihvatili – zbog naših svetih predaka, koji su Zapadu toliko puta do sada bili trn u oku u ostvarenju svojih mračnih ciljeva. Zato nam je ostalo samo jedno: ići putem Bogočoveka, koji je opisao Šantić u svom sonetu „Mi znamo sudbu“.

Dr Vladimir Dimitrijević

Izvor: "Stanje stvari"

Broj pregleda članaka
3176223

Nove knjige za preuzimanje - (Download)

 istina o slucaju zorana cvorovica v d i k cavoski

akademik Kosta Čavoški
mr Vladimir Dimitrijević
ISTINA O SLUČAJU MR ZORANA ČVOROVIĆA

knjiga sta se rodi kad se gender rodi vladimir dimitrijevic

 

Šta se zgodi kad se DŽENDER rodi
- politički HOMOSEKSUALIZAM kao novi BOLJŠEVIZAM

  Kanonizacija alojza Stepinca - knjiga

klovnokratija dr vladimir dimitrijevic zoran cvorovic knjiga
KLOVNOKRATIJA

Srbija za vlade Aleksandra Vučića
Dr Zoran Čvorović
Dr Vladimir Dimitrijević

Preuzmite kompletnu knjigu (PDF 1,5 MB)

 da se zna knjiga

DA SE ZNA
Poverenik za zaštitu
ravnopravnosti protiv
slobode mišljenja i izražavanja

Preuzmite kompletnu knjigu (PDF 1,94 MB)

srbi krivi za sve

Mala knjiga velike mržnje
REČNIK SRBOFOBIJE

Preuzmite kompletnu knjigu (PDF 0,6 MB)

 evrounijacenje dr vladimir dimitrijevic knjiga

EVROUNIJAĆENjE
Pravoslavlje i papizam na kraju istorije

Preuzmite kompletnu knjigu (PDF 1,4 MB)

gramatika ekumenizma vladimir dimitrijevic knjiga05

GRAMATIKA EKUMENIZMA
OHRANA - Romanov

Preuzmite kompletnu knjigu 2,4 MB (PDF)


dnevnik apokalipse vladimir dimitrijevic

DNEVNIK APOKALIPSE
OHRANA - Romanov

Preuzmite kompletnu knjigu 1,4 MB (PDF)


od svetog save do sorosa knjiga vladimir dimitrijevic

OD SVETOG SAVE DO ĐERĐA SOROŠA
Zbornik radova o reformi školstva

Preuzmite kompletnu knjigu 6,3 MB (PDF)


 obozenje nije individuacija vladimir dimitrijevic

OBOŽENjE NIJE INDIVIDUACIJA
Pravoslavni pogled na Hesea i Junga

Preuzmite kompletnu knjigu 0,9 MB (PDF)


svetosavski svestenik prota milivoje maricic vladimirdimitrijevic

SVETOSAVSKI SVEŠTENIK PROTA MILIVOJE MARIČIĆ,
DUHOVNI SIN VLADIKE NIKOLAJA

Preuzmite kompletnu knjigu 0,6 MB (PDF)


skolokaust vladimir dimitrijevic

ŠKOLOKAUST 
Kako razaraju naše obrazovanje

 Preuzmite kompletnu knjigu 1MB (PDF)


srbocid vladimir dimitrijevic 

SVETOSAVLjE I SRBOCID

Preuzmite kompletnu knjigu 1,3MB (PDF)


geopolitika svetosavlja izmedju vasingtona i vatikana knjiga

IZMEĐU VAŠINGTONA I VATIKANA 
GEOPOLITIKA SVETOSAVLjA 

Preuzmi kompletnu knjigu 1,4MB (PDF)


 hominterna i gejstapo knjiga dr vladimir dimitrijevic

HOMINTERNA I GEJSTAPO
Preuzmi kompletnu knjigu 1,6MB (PDF)


zavetnici i begunci vladimir dimitrijevic knjiga

ZAVETNICI I BEGUNCI
KOME ĆE „BLAŽENI ALOZIJE” BITI KRSNA SLAVA?


Preuzmi kompletnu knjigu 1,8MB (PDF)


knjige od utrobe vladimir diitrijevic

KNjIGE OD UTROBE
Zapisi propalog pesnika


Preuzmite kompletnu knjigu 1MB (PDF)


svetosavlje i liturgijska reforma vladimir dimitrijevic knjiga

SVETOSAVLjE I LITURGIJSKA REFORMA

Preuzmi kompletnu knjigu: 1,5 MB (PDF) ⇒►


sa strahom bozijim i verom pristupite vladimir dimitrijevic knjiga

SA STRAHOM BOŽIJIM I VEROM PRISTUPITE!

Preuzmi kompletnu knjigu: 0,8 MB (PDF) ⇒►


teologija ilitehnologija vladimir dimitrijevic knjiga

TEHNOLOGIJA ILI TEOLOGIJA

Izdavač

Lio, Gornji Milanovac, 2009.

Preuzmi kompletnu knjigu: 3 MB (PDF) ⇒►


oklevetani svetac vladimir dimitrijevic knjiga

OKLEVETANI SVETAC
(Vladika Nikolaj i srbofobija)

Izdato: 2007.

Mesto: Gornji Milanovac

Izdavač: LIO, Gornji Milanovac

Preuzmi kompletnu knjigu: 2.1 MB (PDF) ⇒►


sveta liturgija i tajna ocinstva vladimir dimitrijevic knjiga

SVETA LITURGIJA I TAJNA OČINSTVA
(Trpeza Gospodnja kroz vekove i danas)

Izdavač
Lio, Gornji Milanovac, 2007.

Preuzmi kompletnu knjigu: 1.1 MB (PDF) ⇒►


 hleb nebesni vladimir dimitrijevic knjiga

HLEB NEBESNI I ČAŠA ŽIVOTA
(Sveti Nikolaj Ohridski i Žički i Prepodobni Justin Ćelijski o Svetoj Liturgiji i Pričešću)

Lio, Gornji Milanovac, 2007.

Preuzmi kompletnu knjigu: 520 KB (PDF) ⇒►


jagnje i zmija knjiga vladimir dimitrijevic

JAGNjE I ZMIJA
(Pravoslavlje i neognostička psihologija)

Lio, Gornji Milanovac, 2007.
Preuzmi kompletnu knjigu: 1.6 MB (PDF) ⇒►


obnova ili obmana vladimirdimitrijevic

OBNOVA ILI OBMANA?
Liturgijska reforma i kriza rimokatolicizma

Lio, Gornji Milanovac, 2007.

Preuzmi kompletnu knjigu: 1.1 MB (PDF) ⇒►


put za nigdinu vladimir dimitrijevic knjiga

PUT ZA NIGDINU
ROKMUZIKA I DOBA NIHILIZMA

Lio, Gornji Milanovac, 2007.
Preuzmi kompletnu knjigu: 1 MB (PDF) ⇒►


rec na rec odgovor ep atanasiju vladimir dimitrijevic knjiga

REČ NA REČ
(odgovor Ep. Atanasiju)

Preuzmi kompletnu knjigu: 670 KB (PDF) ⇒►


dodji vidi

DOĐI I VIDI
(Ikonostas i svetinja oltara u pravoslavnom Predanju)

izdavač:Lio, Gornji Milanovac, 2008.

Preuzmi kompletnu knjigu: 5.8 MB (PDF) ⇒►

Who is Online

Ko je na mreži: 259 gostiju i nema prijavljenih članova

Врт здравља

Врт здравља

vrtzdravlja

БОТАНИЧКА БАШТА И РАСАДНИК СА ПРЕКО 2000 ВРСТА